Bolesti iz gepeka

Čim je odmahnuo rukom, djelovao je nekako sumnjičavo. Mali kamion koji je upravo prelazio granicu od Austrije do Italije polako se povlači uz rub ceste. Zrak je hladan, tipično je vedar decembarski dan u sjeveroistočnom dijelu regije Furlanija-Julijska krajina. „Policijska kontrola, molim vas dokumente.“ Kako se približavate, bijeli kamion izgleda poput bilo kojeg drugog: neugledan i zato ga vrijedi pažljivije pogledati. Putovnica u jednoj ruci, a druga polako luta preko kvake na zadnjim vratima. Prilikom otvaranja vrata, policajce, koji zajedno stoje u grupi ispred automobila, dočekuje oštar smrad. Bujica pernate prašine kovitla se zrakom i završava ležeći na podu ulice. Uzbuđena vika i brbljanje prvo su što policajci čuju. Uz zagušljivu toplinu unutrašnjosti, sada je izmiješana i sigurnost: dobro ste upisali. Otrovno zelene, jarko žute i upečatljive plave papige gledaju na policajce. Živahno pjevajući, životinje se pokušavaju pomaknuti, ali malo prostora u kavezu teško im omogućava da se okrenu. Zimsko sunce sja im na kljunu blizu. 

Promjena lokacije. Nekoliko dana kasnije, Francesco (* ime promijenjeno) je u krevetu. Početna poteškoća u dovodu zraka brzo se pogoršala. Visoka temperatura i bolovi u tijelu ne olakšavaju suočavanje s plućnim problemima. Neotkrivena infekcija može dovesti do smrti kod ljudi, sada zna. Psitakoza je naziv bolesti od koje je carinski policajac obolio. Simptomi slični gripi u početku su ljekaru koji je liječio otežali otkrivanje sa čime se bori njegov imunološki sistem. Nakon što su se njegove radne kolege isto razboljele, test krvi pokazao je ono čega se već bojalo: patogen se zove Chlamydophila psittaci. Donijelo otprilike 3000 bolesnih papagaja i papagaja koji su pronađeni tokom posljednjeg ilegalnog prijevoza životinja. 

"Policajci su u to vrijeme imali tešku upalu pluća, a bolest pogađa respiratorni trakt", objašnjava Marie-Christin Rossmann, veterinar i šef zaraznih bolesti u Koruškoj. Međunarodna trgovina kućnim ljubimcima njena je specijalnost. Tada, zimi 2015. godine, bolest papiga bila je zadnja kap koja je razbila cijev. Na graničnom prijelazu blizu Travisa, u talijansko-austrijsko-slovenskom pograničnom trokutu u dolini Kanala, carinici su često otkrivali prijevoze koji uopće nisu bili u skladu sa zakonom o dobrobiti životinja. Mladi psići prerano odvojeni od majke, mačići, bolesni papagaji. Životinje, koje su sve trebale pronaći nove vlasnike kada bi ih prodali iz automobila. Tada su se Austrija i Italija udružile kao projektni partneri, a 2017. godine osnovale su projekt Biocrime, koji je sufinancirala EU. "70 posto ljudi apsolutno nema pojma što su zoonoze i koliko opasne mogu biti za ljude", rekao je Rossmann, koji je šef projekta Interreg za bio-kriminal za državu Korušku u Austriji. Infektivne bolesti poput papagajske bolesti ili koronavirusa mogu se prenijeti sa životinja na ljude i obrnuto, objašnjava ona. Carinski službenici su posebno izloženi riziku prilikom transporta životinja ako pretražuju autobuse ili automobile kako bi pronašli ilegalne supstance ili suvenire. Ali roditelji koji svojoj djeci žele dati kućnog ljubimca također sve češće dolaze u kontakt s bolestima. Budući da Internet cvjeta zbog kupovine životinja, prema riječima stručnjaka, posebno bi veliki broj ljudi pao na cijene. "1000 eura je već jeftina cijena za rodoslovnog psa", kaže stručnjak za dobrobit životinja. Ispod toga bilo bi nemoguće završiti s troškovima njege, cijepljenja i dehelmintizacije. Ozbiljni uzgajivači bi majku uvijek vodili sa sobom i mogli bi pokazati rodoslov roditelja. "Mnogi ljudi u inostranstvu kupuju posebno male pse iz sažaljenja, jer izgledaju još potrebniji zaštite i ionako koštaju samo 300 eura", rekao je Rossmann. Prevara koja djeluje, iako je ilegalno kupovati mlade životinje stare manje od osam tjedana. Kao rezultat brzog povlačenja majčinog mlijeka i često loših higijenskih uslova, novi članovi porodice često su bolesni cijeli život. 

Koronavirus nije prvo pokazao koliko su zoonoze opasne. Bolesti koje prenose životinje mogu nanijeti veliku štetu, uključujući ljude. "Ako bolest izbije, to je to. Vrlo malo ljudi zna, na primjer, da 60.000 ljudi godišnje umre od bjesnoće", kaže veterinar. Jer je bolest 100 posto fatalna. Ilegalno dovedene životinje često nisu cijepljene. Naročito se bakterijske bolesti često prenose preko granica. Ilegalno unesene životinje često su bolesne, mnoge od njih imaju parazite, pa čak i mačke mogu imati salmonelu i prenijeti je na ljude. „Počeli smo sa djecom“. Projekt koji finansira EU informirao je stotine djece i mladih o opasnostima u školskim radionicama, stvarajući tako osnovno znanje za sljedeću generaciju. Ukupno je obučeno i umreženo 1000 policajaca. Projekt EU stvorio je ogromnu nadregionalnu mrežu koju odlikuje solidarnost koja se podržava u borbi protiv krijumčarenja životinja. Odjel kriminalističke istrage je šire pozicioniran i može brže intervenirati preko granica.

Da li se životinje namjerno prenose preko granice? Prema stručnjaku za zaraze, to bi bio potpuno novi oblik terorizma. "Ako želite namjerno oštetiti zemlju, to bi bila mogućnost". Talijansku bi državu koštali 35 miliona eura bolničkih troškova da su zaražene papige u to vrijeme zaista bile prodane. Sa pet posto smrtnosti, što bi značilo da bi 150 ljudi umrlo, prema projekciji tima stručnjaka. Glavni cilj projekta nije samo solidarnost u slučaju zdravstvenih rizika i povećanje znanja o transnacionalnom organiziranom kriminalu, već i princip „jednog zdravlja“. Budući da širenje zoonoza poput koronavirusa u budućnosti krije i ekonomske i zdravstvene rizike, projekt bi želio još više ojačati rad između veterinara i ljudskih liječnika. To je jedini način da se nepoznate opasnosti u budućnosti mogu brže prepoznati i boriti zajedno, smatra stručnjak. 

"Zoonoze su odgovorne za najveće pandemije u ljudskoj istoriji," kaže Paolo Zucca, voditelj projekta Interreg projekta. Suprotno uvriježenom mišljenju, širenje bolesti koje sisari prenose na ljude veće je u Sjevernoj Americi, Europi i Rusiji nego u Africi, Australiji i Južnoj Americi, navodi se u izjavi veterinara na službenoj web stranici projekta, koja će se kontinuirano ažurirati tijekom pandemije početkom 2020. je bio. Prije COVID-19, najpoznatije zoonotske pandemije bili su virus Zika, SARS, groznica zapadnog Nila, kuga i ebola.

Opremljen maskom i rukavicama, Francesco maše crnim kamionom pored puta. Juli je 2020. godine, a nakon što je zaključavanje jedva dozvolilo ilegalni prijevoz životinja na kratak vremenski period, granice u trokutu sada su ponovo otvorene. Od svoje projektne obuke, carinik tačno zna kako prepoznati bolesne životinje, kako može zaštititi sebe i svoje kolege na poslu i zna zakonske principe. Stručnjaci sada rade zajedno u Centru za bio-kriminal: to je prvi Veterinarski medicinski obavještajno-istraživački centar osnovan u Evropi. 

Autor: Anastasia Lopez